Dugi Otok spominje bizantski car Konstantin Porfirogenet sredinom 10. st. pod imenom Pizuh, u 11. st. otok se naziva Insula Tilagus, u 13. st. Veliki otok. Prvi put pod imenom Dugi Otok spominje se 1460 godine. Najstariji su arheološki nalazi iz mladeg kamenog doba, a na istaknutim vrhovima po otoku nalaze se ostaci ilirskih utvrda. Veoma rano, su ga naselili Hrvati i od tog doba datiraju starokršcanske crkvice na otoku. Danas na otoku živi oko 1800 stanovnika u 11 mjesta. Sva mjesta povezana su asfaltiranom cestom, s koje se protežu izuzetni vidici. Pored tradicionalnih zanimanja ribarstva i poljodjelstva u novije vrijeme sve se više ljudi bave turizmom. U svim mjestima je trgovina, u više mjesta pošta, a gotovo sve kuce imaju telefon. U Salima, Žmanu i Božavi je ambulanta sa stalnim lijecnikom. Dobra prometna povezanost s kopnom trajektima i brzim hidrokrilcima.

Pored dosada navedenog treba svakako istaknuti prirodne posebnosti otoka: od izuzento strme do blage obale, te cijelog niza otocica koji okružuju Dugi Otok. Ovaj otok je raj za svakoga koji na njega dode. Bogatstvo maslinika, netaknuta priroda, mnoštvo pustih uvalica i prelijepih uvala od kojih je najpoznatija Telašcica kao perivoj prirode, do mnoštva Kornatskih otoka koji se naslanjaju na Dugi Otok uz kristalno cisto more, dovoljna su garancija da ce vaš odmor na ovom otoku biti nešto drugo, nešto nezaboravno. Uz ljubazne otocane koji ce Vam ponuditi ribu tek ulovljenu, vlastitim maslinovim uljem zacinjenu ili smokvu onog casa ubranu, Vaš doživljaj biti ce potpun.